Croatia

HRVATSKA JE OVISNA O TURIZMU I TOČKA Smanjenje porezne stope u turizmu predstavlja privatizaciju dijela naše nacionalne rente

Njema훾ka upravlja prisutnom depresijom. Hrvatskom upravlja depresija. Njema훾ko gospodarstvo ima partnerski odnos sa svojom dr탑avom. Hrvatska dr탑ava dijeli gospodarstvo. Njema훾ka ne dijeli jer je svjesna da dijeljenje u vrijeme depresije zna훾i ispisivanje ra훾una gra휃anima sutra kad depresija pro휃e. To je bitno shvatiti i razumjeti, kako bi rekao gospodin Plenkovi훶. Njema훾ka, da bi pomogla svome gospodarstvu i neizravno pove훶ala standard njema훾kim gra휃anima, od 1. srpnja smanjuje standardnu stopu PDV-a s postoje훶ih 19 na 16%. Zasad je predvi휃eno da 훶e smanjenje standardne stope PDV-a trajati do kraja godine. Dodatno se smanjuje smanjena stopa PDV-a na nu탑ne proizvode. Mo훶na i odgovorna njema훾ka dr탑ava povla훾i sna탑an potez kako bi pomogla svom gospodarstvu i gra휃anima. To je prava mjera. Njema훾ki su porezni stru훾njaci predlo탑ili navedene promjene nakon istra탑ivanja koje obuhva훶a kratki, srednji i dugi rok. Za razliku od Njema훾ke, Hrvatska ne provodi potrebne analize. Hrvatska ne smije smanjiti standardnu stopu PDV-a. Tako se pokazuje njema훾ka mo훶 i hrvatska nemo훶.

Prije ne큄to vi큄e od godinu dana, 14. lipnja 2019., napisao sam otvoreno pismo premijeru Plenkovi훶u da odustane od smanjenja standardne stope PDV-a sa 25 na 24%. (Pismo je dostupno na www.rifin.com pod rubrikom “Hara훾”.) Sindikalni prosvjedi u훾itelja i nastavnika poku큄ali su se smiriti poklonom kojim su se linearno pove훶ale pla훶e za 6,12%. (Sindikati su tra탑ili pove훶anje od 6,11% kako bi se ispravilo njihovo zaostajanje u odnosu na pla훶e ostalih javnih djelatnika. Trebala je to biti demonstracija svemo훶i na큄eg premijera Plenkovi훶a.) Da bi mogao pove훶ati pla훶e, morao je odustati od smanjenja standardne stope PDV-a. Na moje pismo, po starom dobrom balkanskom obi훾aju, nije odgovorio. Toliko o europskim standardima.

Porezni sustavi

Pogre큄no se misli kako bilo koja zemlja danas u globaliziranom svijetu mo탑e autonomno odrediti koji i kakav porezni sustav 훶e imati i kakvu 훶e poreznu politiku voditi. Zapravo, u odgovornim zemljama uvijek se vodila briga kako pomo훶i vlastitom gospodarstvu. Najrazvijenije (najkonkurentnije) zemlje mogle su si “priu큄titi” autonoman porezni sustav. Me휃utim, najrazvijenije zemlje nisu bile, niti su, bahate kako bi pokazivale svoju mo훶. Upravo suprotno. Najrazvijenije zemlje uvijek su vodile brigu kako pomo훶i gospodarstvu u utakmici s gospodarstvima drugih zemalja. Nerijetko se vlastitim gospodarstvima pomagalo ratovima. U vrijeme nacionalne dr탑ave i, posebno, u vrijeme dr탑ave blagostanja razvijene su zemlje imale vrlo progresivne porezne sustave poreza na dohodak. I큄lo se tako daleko da se predlagalo uvo휃enje progresivnog poreza na dobit. Globalizacija je promijenila “pravila igre”. Danas su porezni sustavi gotovo proporcionalni, 큄to zna훾i da se odustalo od ostvarivanja socijalnih ciljeva putem poreznog sustava i porezne politike. Hrvatska 탑ivi u nekom svom svijetu. U Hrvatskoj se smatra kako izvr큄na vlast mo탑e donositi porezni sustav prema svom naho휃enju. Tijekom zadnjih nekoliko promjena poreznog sustava naru큄ili smo temeljna pravila poreznog sustava i porezne politike. Primjer mogu훶ih dijeljenja neoporezivih dohodaka zaposlenima od poslodavaca zoran je primjer kako se ne smije formirati porezni sustav i voditi porezna politika. Kratko re훾eno, degeneracija porezne osnovice (훾itaj: porezni kapacitet poreznog obveznika) izravno degenerira porezni sustav. Takve promjene nazivale su se velikim postignu훶ima.

Presudna napomena

Dobro je prisjetiti se pravila kako za ostvarenje svakog ekonomskog cilja nositelji ekonomske politike moraju imati najmanje jedan instrument ekonomske politike. Nije to bilo tko rekao. To je rekao prvi nobelovac za ekonomiju (1969.), nizozemski ekonomist Jan Tinbergen. Umjesto mogu훶nosti ispla훶ivanja neoporezovanog dohotka, valjalo je pove훶ati neoporezivi dio dohotka. Ekonomski i porezni u훾inci bili bi isti, ali bi se sa훾uvali temeljni porezni postulati.

Konstruiranje poreznog sustava mora uva탑avati, uz ostale uvjete, utjecaj kretanja kamatnih stopa i te훾aja nacionalne valute. Nije to va탑na napomena. To je presudna napomena. Porezna stopa, kamatna stopa i te훾aj nacionalne valute djeluju po zakonu spojenih posuda. Pojednostavljeno re훾eno, kamatna stopa utje훾e na sklonost investiranju, a te훾aj nacionalne valute na konkurentnost doma훶eg gospodarstva. Porezna presija vr큄i funkciju katalizatora koji ubrzava ili usporava navedena kretanja. Sve se dramatizira u uvjetima globalizacije. Otvorenost nacionalnih granica konkurenciji (nema carinske za큄tite) izla탑e doma훶e proizvo휃a훾e nesmiljenoj inozemnoj konkurenciji. Ako je doma훶e gospodarstvo inferiorno, hrvatski slu훾aj, inozemnoj konkurenciji, dr탑ava mo탑e i mora pomo훶i gospodarstvu. To 훶e u훾initi smanjenjem izravnih poreza na dohodak (uklju훾uju훶i i doprinose) i dobit. Ako je dr탑ava 혻partner svome gospodarstvu, tada 훶e odrediti poreznu presiju izravnih poreza koja 훶e omogu훶iti doma훶em gospodarstvu sna탑niju izvoznu orijentaciju koja 훶e, sa svoje strane, konvergirati uravnote탑enju robne razmjene s inozemstvom (smanjenju deficita). Koliko smo nerazumni u poreznoj politici, pokazuje dramati훾an, me휃u ostalim, kroni훾an deficit na ra훾unu robne razmjene s inozemstvom.

Partnerska 훶e dr탑ava, nakon 큄to je odredila izravne poreze, u funkciji razvoja svoga gospodarstva, potrebna sredstva namiriti putem neizravnih (potro큄nih) poreza. Nositelji ekonomske politike (stranka na vlasti) vodit 훶e ra훾una da dr탑ava, jednako kao 큄to to 훾ine sektori stanovni큄tva odnosno gospodarstva, funkcionira u uvjetima tvrdog bud탑etskog ograni훾enja. Hrvatska dr탑ava i tu pokazuje svoju “suverenost” jer ubire poreze koji su iznad poreznog kapaciteta hrvatskog gospodarstva i hrvatskih gra휃ana. Zaboravlja kako se sve vra훶a i sve pla훶a. Gospodarstvo smanjuje svoju konkurentnost i, posljedi훾no tome, sklonost investiranju, 큄to, sa svoje strane, upu훶uje mlade ljude u avanturu “trbuhom za kruhom”. Sasvim je o훾ekivano da su nam investicije u gospodarstvu ispod visine amortizacije, 큄to ekonomisti nazivaju dezinvestiranjem. Navedena 훾injenica pokazuje i dokazuje kako je vlada vodila tragi훾nu ekonomsku politiku.

Porezni kapacitet

Svi su porezi u kona훾nici porezi na profit, kako je to po훾etkom XIX. stolje훶a ustvrdio veliki engleski ekonomist David Ricardo u svojoj slavnoj knjizi “Na훾ela politi훾ke ekonomije i oporezivanja”. Zadatak je poreznog stru훾njaka da namjeravane (potrebne) porezne prihode prikupi na “najbezbolniji” na훾in. Upravo onako kako je to rekao Jean-Baptiste Colbert (veliki francuski ekonomist iz vremena merkantilizma) da je umije훶e oporezivanja jednako 훾erupanju guske uz 큄to manje gakanja.혻 Razvijena Njema훾ka mo탑e, zahvaljuju훶i svojoj konkurentnosti, odlu훾iti (u tome se sastoji njema훾ka sloboda) djelovati bilo putem izravnih, bilo putem neizravnih poreza. Fiskalni su u훾inci isti, ali se ekonomski i politi훾ki mogu zna훾ajno razlikovati. Mo탑e smanjiti cijenu ponude tako da smanji izravne ili neizravne poreze. Ako smanji izravne poreze, dodatno 훶e pove훶ati svoju izvoznu orijentaciju koja je ionako zadivljuju훶a. Mo탑e smanjiti poreze na potro큄nju i tako smanjiti cijenu radni훾ke ko큄arice (훾itaj: nadnice). Njezino superiorno gospodarstvo ne훶e zbog smanjenja PDV-a biti ugro탑eno od inozemne konkurencije. To je va탑no shvatiti, kako bi rekao gospodin Plenkovi훶. Za razliku od njema훾kog, hrvatsko je gospodarstvo nekonkurentno. 힋tovi큄e, industrijska proizvodnja je ispod razine osamdesetih godina pro큄log stolje훶a. Hrvatske su vlasti “osu휃ene” da shvate, kako bi rekao gospodin Plenkovi훶, kako nema prostora i poreznog kapaciteta kada je rije훾 o izravnim porezima. Hrvatskoj ostaju jedino neizravni porezi (to je bio povod mome pismu). Hrvatsko gospodarstvo je ugro탑eno od inozemne konkurencije. Otud protesti gra휃ana u vrijeme koronakrize kako ne proizvodimo dovoljno hrane da bi se, ni manje ni vi큄e, prehranili gra휃ani. I hranu uvozimo iako bismo je, imaju훶i u vidu raspolo탑ive resurse, morali izvoziti.

To je jedan dio pri훾e. Drugi dio pri훾e je jednako va탑an jer standardni pristup porezima i oporezivanju ne raspravlja o izvozu i uvozu poreza. To je od presudne va탑nosti za visinu poreznih prihoda u Hrvatskoj. Njema훾ka tako휃er uvozi i izvozi poreze. Me휃utim, ona, zahvaljuju훶i kroni훾nom suficitu robne razmjene s inozemstvom, uglavnom izvozi poreze. Bitno je shvatiti i razumjeti, kako bi rekao gospodin Plenkovi훶, da odnosi s inozemstvom imaju odlu훾uju훶u va탑nost za visinu ubranih poreznih prihoda u Lijepoj Na큄oj. Ako izvozite robu ili usluge, izvozite i izravne poreze. Zbog toga je njema훾ka vlada smanjila PDV umjesto izravnih poreza. Ona naprosto zbog svoje konkurentnosti ostvaruje visok suficit u robnoj razmjeni. U vrijeme depresije sve zemlje pose탑u za protekcionizmom pa bi dodatan rast suficita robne razmjene s inozemstvom mogao Njema훾ku dovesti u vrlo nezgodan polo탑aj, posebice u EU-u. Tako smanjuju훶i poreznu presiju putem PDV-a, njema훾ka vlast “subvencionira” njema훾ke poduzetnike. Cilj je odr탑ati poslovnu aktivnost, njema훾ka 훶e se dr탑ava (jer ima prostora) dodatno zadu탑iti, 큄to 훶e izravno smanjiti kontraktivne u훾inke prisutne depresije na njezino gospodarstvo. Hrvatska se u isto vrijeme petlja u gospodarstvo iako to nije primjereno tr탑i큄nom na훾inu privre휃ivanja. Mjere koje je donijela i donosi hrvatska Vlada podsje훶aju na neka pro큄la vremena. Vladi je bilo jedino u interesu odr탑ati registrirani broj nezaposlenih na burzi, pa koliko ko큄ta da ko큄ta. Hrvatska ostvaruje porezne prihode na temelju deficita robne razmjene s inozemstvom naplatom PDV-a na granici. Ti se porezni prihodi mogu nazvati upozoravaju훶om poreznom iluzijom. 힋to je ve훶i robni deficit, ve훶i su porezni prihodi. To je dobra vijest danas, ali porazna poruka gra휃anima sutra. Naime, jednog 훶e dana Hrvatska morati uravnote탑iti robnu razmjenu s inozemstvom. Tada 훶e smanjiti svoje porezne prihode od PDV-a jer ne훶e biti deficita robne razmjene s inozemstvom.

Turisti훾ka renta

Vjerujem da 훶emo kona훾no shvatiti da turizam nije dugoro훾no rje큄enje koje omogu훶uje stabilan i odr탑iv razvoj hrvatskog gospodarstva. 힋to prije shvatimo, to bolje. Me휃utim, nisam optimist da 훶e bilo koja politi훾ka opcija koja dobije povjerenje gra휃ana pokrenuti proces restrukturiranja gospodarstva (훾itaj: reindustrijalizacija) jer je lak큄e i jednostavnije 탑ivjeti od turisti훾ke rente. Upravo je kampanja pokazala da se svi natje훾u u obe훶anjima kako 훶e dodatno smanjiti poreznu stopu PDV-a u turizmu. U javnom prostoru se o navedenom 큄uti. Moja je gra휃anska obveza da jasno ka탑em kako PDV u turizmu nije ni큄ta drugo doli nacionalna renta koja pripada svim hrvatskim gra휃anima. Turisti훾ka renta kao svaka druga renta temelji se na komparativnim prednostima. Hrvatska je ovisna o turizmu i to훾ka. Prema tome, smanjenje porezne stope u turizmu predstavlja privatizaciju dijela nacionalne rente. Da je tome tako, dovoljno je pogledati teku훶i ra훾un platne bilance bez turisti훾kog sektora i ubrane porezne prihode koje je dr탑avna blagajna ostvarila zahvaljuju훶i turisti훾kom sektoru. Podaci su porazni. To je razlog 큄to nam je EU jasno i precizno rekao kako 훶e nam pomo훶i jer sami nismo u stanju pokrenuti proces restrukturiranja cjelokupnog dru큄tvenog sustava. Hrvatsko je gospodarstvo u agoniji koju su kreirale sve dosada큄nje vlade. Agoniju hrvatskog gospodarstva u dobra je vremena rje큄avao turisti훾ki sektor uravnote탑uju훶i platnu i prora훾unsku bilancu. Strani turisti donose velik devizni priljev i pla훶aju nerazumno visoke poreze zahvaljuju훶i samo velikoj turisti훾koj renti koju nam je Bog dao. Treba uo훾iti i zapamtiti, kako bi rekao gospodin Plenkovi훶, da strani turisti kupuju dobra i usluge u Hrvatskoj za devizna sredstva. Pla훶aju poreze na dohodak i doprinose. Pla훶aju porez na dobit. Pla훶aju tro큄arine i naravno zvijezdu hrvatskog poreznog sustava, PDV. Kriza pokazuje kako bez obilatih poreznih prihoda PDV-a dr탑avna blagajna ne mo탑e ostati. Zato nije 훾udno 큄to je gospodin Zdravko Mari훶, kako bi ukazao na pravo stanje u javnim financijama, iznio podatke o dramati훾nom smanjenju poreznih prihoda PDV-a. Umjesto da su se upalila crvena svjetla u svim ministarstvima i politi훾kim strankama, hrvatska nas je Vlada uvjeravala kako i dalje svijetli zeleno svjetlo.

Drugi na훾in

Prisutna depresija sugerira kako je bila tragi훾na politika preferiranja turisti훾kog sektora. Hrvatsko je gospodarstvo nekonkurentno pa treba pomo훶i svim granama, a ne samo turisti훾kom sektoru. To stvara zlu krv na regionalnoj razini. Nije nerazumna zabrinutost, recimo, drvne ili tekstilne industrije koje 훶e i dalje pla훶ati PDV po standardnoj stopi od 25%. Preferiranje turisti훾kog sektora ima i imat 훶e dramati훾ne posljedice, 훾iju 훶e cijenu pla훶ati svi gra휃ani.

훻itatelj mojih rasprava mogao bi zaklju훾iti kako sam protiv turisti훾kog sektora. Upravo suprotno. Smatram da je turisti훾kom sektoru u prisutnoj krizi valjalo pomo훶i na drugi na훾in. U prvom redu valjalo je dokapitalizirati turisti훾ki sektor. To je sasvim druga pri훾a od pri훾e kojoj svjedo훾imo. Turisti훾ki bi poduzetnici pojedina훾no identificirali svoje stanje i precizirali pomo훶 koju o훾ekuju od dr탑ave. Ne bi bilo poklona koji 훶e platiti porezni obveznici. Umjesto smanjenja porezne stope PDV-a u turizmu, mogu훶e je dio ili 훾ak cijeli iznos ubranog PDV-a odobriti odnosnom poduzetniku kao kredit (do visine vlastitog kapitala tvrtke). To je pomo훶 koja bi usmjerila poduzetnike turisti훾kog sektora da se maksimalno anga탑iraju kako bi smanjili pogubne u훾inke prisutne depresije izazvane koronakrizom. I dalje, dr탑ava je morala, respektiraju훶i porezni kapacitet, proglasiti moratorij na sve izravne poreze. Tako bi svi poduzetnici imali isti, jasno odre휃en, polo탑aj u procesu reprodukcije. Tada ne bi bilo dijeljenja. Vlada u Lijepoj Na큄oj voli dijeliti i ostati zapam훶ena kako je ona, za razliku od pred큄asnika, obilato dijelila, 큄to bi gra휃ani trebali honorirati na parlamentarnim izborima. Treba re훶i da stanje u poslovnom혻 ciklusu, sedam debelih i sedam mr큄avih krava, odre휃uje 큄to se, koliko, kada i kome mo탑e dijeliti.

Uzrok neda훶a

Iz rasprave je razvidno kako su mogu훶nosti autonomnog konstruiranja poreznog sustava i vo휃enja porezne politike odre휃eni konkurentno큄훶u doma훶eg gospodarstva. U slu훾aju konkurentnih zemalja mogu훶e je birati, imaju훶i u vidu ciljeve, izme휃u izravnih i neizravnih poreza ili kombinaciju jednih i drugih. U prvom slu훾aju imamo dodatno pove훶anje suficita robne razmjene s inozemstvom, a u drugom pove훶anje potro큄nje na doma훶em tr탑i큄tu izravno, te neizravno mogu훶nost smanjenja tro큄kova rada, 큄to sa svoje strane pove훶ava konkurentnost ionako konkurentnog gospodarstva. U slu훾aju nekonkurentnog gospodarstva nema izbora. Jedino mogu훶e rje큄enje je smanjenje izravnih i pove훶anje neizravnih poreza. Pritom, posebno valja imati u vidu porezni kapacitet gospodarstva koji se mo탑e identificirati veli훾inom dohotka po stanovniku. U Hrvatskoj se stopa PDV-a ne smije smanjivati dok se ne dostigne razina 탑eljene konkurentnosti. Pritom, 큄to hrvatske vlasti ignoriraju, valja re훶i kako je na ovoj razini dohotka po glavi stanovnika maksimalno mogu훶a porezna presija od 30%. Postoje훶a porezna presija od 38,6% uzrok je mnogih neda훶a hrvatskog gospodarstva.

Sama 훾injenica da Pernar i Maras nisu u큄li u Sabor znatno je podigla IQ ovog sastava u odnosu na pro큄li

A

Komentari odra탑avaju stavove njihovih autora, ali ne nu탑no i stavove portala Dnevno.hr. Molimo 훾itatelje za razumijevanje te suzdr탑avanje od vrije휃anja, psovanja i vulgarnog izra탑avanja. Portal Dnevno.hr zadr탑ava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog obja큄njenja.

Football news:

Solskjaer on the Europa League: Winning with Manchester United would be the biggest achievement of my career
Liverpool can buy defender Olympiakos Tsimikas for 13 million euros
Muller on the fact that Lewandowski is the best forward in the world: we will See on Friday. Messi also played well
Willian addressed the Chelsea fans: I leave with my head held high. I'll miss you
Ronaldo is encouraged that Pirlo has taken charge of Juventus
Messi at half-time of the match with Napoli: Let's not be stupid. We have two goals advantage, we play calmly
Traore suffered a dislocated shoulder 4 times this season. Now it is smeared with baby oil, so that it is not missed