Croatia

Krstulović: Moment u kojem je nacija imala razumijevanja za kulturne radnike je prošao  

ZAGREB  Ministarstvo kulture je temeljem Zaključka Vlade RH o mjerama za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa donijelo Odluku o odgodi izvršenja ugovorenih programa javnih potreba u kulturi i uvjetima isplate sredstava za odobrene programe u posebnim okolnostima.

Također je i temeljem Vladine mjere koja ima za cilj očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane pandemijom narušena gospodarska aktivnost pozvalo poduzetnike iz kulturnog i kreativnog sektora, kao i osobe koje u okviru kulturnog i kreativnog sektora obavljaju djelatnost samostalno i koji sami uplaćuju doprinose obveznih osiguranja, poput samostalnih umjetnika, novinara i drugih, a koji su zbog nastalih okolnosti poput otkazivanja kulturnih događanja, predstava, koncerata, izložbi, festivala... ostali bez redovnih izvora prihoda, da se prijave na natječaj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za dodjelu potpora za očuvanje radnih mjesta u ukupnom iznosu od pet milijardi kuna.

Detalji o potporama

U Odluci se kaže da MK za sve programe u kulturi za koje su rokovi izvršenja u 2020. godini ugovoreni za vrijeme dok traju posebne okolnosti vezane uz koronavirus odgađa izvršenja, a da će nakon što okolnosti prođu s korisnicima utvrditi nove rokove izvršenja, odnosno pravdanja sredstava. Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti sredstva za odobrene programe koji se ne mogu realizirati korisnici mogu isplaćivati samostalnim umjetnicima, samozaposlenima i fizičkim osobama u kulturnim i kreativnim industrijama koji nemaju prihode od nesamostalnog rada, a čije je sudjelovanje predviđeno u provedbi programa. U ovo ulazi i isplata honorara svim umjetnicima i stručnim suradnicima na projektu, a koji su navedeni u prijavi programa.

MK također odgađa i rok za predaju izvješća o izvršenju programa. Odluka se ne primjenjuje na programe izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i opremanja kulturne infrastrukture i programe zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Što se tiče potpora koje imaju za cilj očuvanje radnih mjesta, u MK-u kažu da će pravo na pomoć od 3.250 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu i 1.625 kuna po radniku koji radi u nepunom radnom vremenu imati poslodavci koji mogu dokazati utjecaj posebnih okolnosti.

- Ova potpora nema obilježje državne potpore male vrijednosti, a usmjerena je na poduzetnike koji obavljaju gospodarsku djelatnost (trgovačka društva, obrti i samostalne profesije), uključujući poduzetnike iz kulturnog i kreativnog sektora – kažu u MK-u, dodajući da mjera traje od 1. ožujka, najkasnije tri sljedeća mjeseca.
Detalji o potporama mogu se pronaći na mrežnim stranicama MK-a, a što se tiče kriterija po kojima će se one dodjeljivati kaže se da poslodavci iz Prihvatljivih sektora i poslodavaca trebaju opisati razloge zbog kojih traže potporu za očuvanje radnih mjesta i to potkrijepiti dokazima te potvrditi potpisanom izjavom o točnosti podataka i razloga. Razlozi mogu biti: pad prometa, otkazivanje rezervacija, događaja, kongresa, seminara i slično, otkazivanje ugovornih poslova i narudžbi, nemogućnost isporuke gotovih proizvoda ili ugovorenih i plaćenih sirovina, repromaterijala, strojeva, alata i slično, nemogućnost novih narudžbi sirovina, repromaterijala, alata i strojeva nužnih za rad. Poslodavac također navodi aktivnosti koje je poduzeo u svrhu očuvanja radnih mjesta, a za dodjelu potpore potrebno je ispuniti i dokazati jedan od navedenih razloga. Nema, dakle, kumulacije razloga.

Krizni fond

Što se tiče dokumentacije koju uz zahtjev dostavlja poslodavac koji odlukom Stožera Civilne zaštite ne obavlja djelatnost, ona mora sadržavati presliku odluke. Poslodavac koji ima poteškoća u poslovanju zbog posebnih okolnosti mora dostaviti i dokaze o otkazanim ugovorima, ugovorenim poslovima, problemima u transportu i isporuci robe ili nabavci repromaterijala i sirovina i drugo. U pitanju pada prihoda, mora se dostaviti tablična usporedba prihoda do kraja mjeseca u kojem je podnesen zahtjev s istim mjesecom prethodne godine, uz projekciju prihoda u idućem razdoblju za tri mjeseca s usporedbom istog razdoblja prethodne godine. Pritom je prihvatljiv samo pad veći od 20 posto.

Ministarstvo kulture je najavilo i implementaciju ostalih mjera pa će do kraja tjedna objaviti informacije o potporama umjetnicima koji profesionalno obavljaju umjetničku djelatnost, a kojima se doprinosi uplaćuju iz državnog proračuna, koji će zbog posebnih okolnosti imati pravo na pomoć.

- Ova mjera provodit će se u suradnji Ministarstva kulture i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, koja će prikupljati i obrađivati podatke sukladno usvojenim kriterijima – kažu u MK-u, gdje pripremaju i mjere isplate pomoći iz Kriznog fonda za ostale umjetnike koji neće biti obuhvaćeni prethodno navedenim mjerama, a koji su članovi umjetničkih strukovnih udruga.

Malta isplaćuje 800 eura

Upitali smo umjetnicu i kulturnu aktivisticu, osnivačicu portala Teatar.hr Noru Krstulović za komentar mjera MK-a. Krstulović ističe da je Ministarstvo prekasno reagiralo, da su kriteriji, rokovi i opseg pomoći zapravo nepoznati, a da je iz ono malo dostupnih informacija jasno da Ministarstvo o kulturi misli projektno, a ne kao o sektoru u cjelini.

- Čak je i Malta jučer donijela odluku o isplati 800 eura pomoći freelancerima, odnosno umjetnicima, kao što to čine i brojne druge zemlje svjesne da je tim ljudima potrebno žurno pomoći. No naše je Ministarstvo kao prioritet odabralo zgrade, a ne ljude, pa tako na webu Ministarstva postoji posebna netom pokrenuta stranica posvećena potresom izazvanim oštećenjima zgrada u Zagrebu, a da istovremeno samim umjetnicima i prekarnim radnicima još uvijek nije upućena nijedna jedina konkretna uputa ili pomoć – kaže Krstulović, dodajući da je još i strašnije to što je u Zagrebu ozbiljno nastradao i do daljnjega je neupotrebljiv golem dio kulturne infrastrukture te da se čak i da kriza sutra prestane, cijeli sektor mora nositi još i s tim.

Istovremeno, smatra Krstulović, strukovne udruge u kulturi u najvećem su se dijelu pokazale potpuno nedorasle ovoj situaciji i gotovo da nijedna nije poduzela ništa da pomogne svom članstvu, pa makar i na zagovaračkoj razini.

- Mjere financijske pomoći bilo je za očekivati prije potresa, sad je, bojim se, prekasno. Uz to, i gospodarstvenici nisu ni najmanje zadovoljni mjerama Vlade i oni će sad, s pravom, biti prioritet u javnom prostoru. Nažalost, moment u kojem je nacija imala razumijevanja i solidarnosti s kulturnim radnicima je prošao. Do daljnjega ćemo biti prepušteni sami sebi, a ono malo pomoći što MK osigura bit će usmjereno onima koji su i inače »bliže oltaru« i samo će dodatno zabetonirati nezdrave odnose u cijelom sektoru. Kad se tome još pridodaju i troškovi obnove infrastrukture, bojim se da je posve izvjesno da nam se piše crno i to na jako duge staze – zaključuje Krstulović.