Croatia

POSTOJI LI MULTIVERZUM? U jednom ste svemiru predsjednik države, a u drugom ste bakterija

Ilustracija

Po큄to su u srijedu svjetski mediji prenijeli vijest o mogu훶nosti da su znanstvenici prona큄li dokaze o postojanju paralelnih svemira, vrijeme je da objasnimo o kakvoj je teoriji rije훾.

Multiverse (poznat jo큄 pod nazivom meta-universe) je skup mogu훶ih vi큄estrukih svemira, koji uklju훾uje i Svemir u kojem se mi nalazimo i 훾ini na큄u fizikalnu realnost. Poznatiji je pod nazivom paralelni svemir, pi큄e portal Geek.

Struktura multiversa, priroda svakog pojedinog multiversa unutar njega, te veze izme휃u pojedinih svemira koji ga 훾ine ovisi o posebnim hipotezama o multiversima. Postoji li paralelni svemir ili je paralelni svemir samo fikcija? Postojanje paralelnih svemira nije znanstveno dokazano, ali postoje hipoteze u fizici i filozofiji, a kao element 훾esto se koriste u serijama i filmovima znanstveno-fantasti훾ne tematike. Postojanje paralelnih svemira postavlja i brojna znanstvena, filozofska, a neki 훶e re훶i, i teolo큄ka pitanja.

Hipoteze o postajanju paralelnih svemira u fizici

Sude훶i prema Maxu Tegmarku, drugi svemiri direktna su posljedica na큄ih kozmolo큄kih promatranja. U svibnju 2003. Tegmark je u 훾asopisu 쏶cientific American objavio 훾lanak pod nazivom 쏱arallel Universes (Paralelni Svemiri), a u tom 훾lanku predstavlja 훾istu i sa탑etu sliku od ideji paralelnih svemira. Tegmark 훾ak i daje taksonomiju paralelnih svemira organiziranih po razinama.

Razina I. Otvoreni paralelni svemir koji sadr탑i i pretpostavku da identi훾nu kopiju samoga sebe mo탑ete prona훶i na oko 10 na 10115 metara.

Razina II. Teorija balona Andrea Lindea. U kaoti훾noj inflaciji, druga termalizirana podru훾ja mogu imati razli훾ite efektivne fizikalne konstante, dimenzionalnosti i 훾esti훾ni sastav. Pomalo iznena휃uju훶e, ova razina uklju훾uje i Wheelerovu teoriju osciliraju훶eg svemira.

Razina III. Everettova interpretacija brojnih svjetova, puno poznatija pod engleskim nazivom many-worlds interpretation (MWI). To je, u na훾elu, interpretacija kvantne mehanike koja pretpostavlja postojanje paralelnih svemira, koji su svi me휃usobno identi훾ni, ali postoje u razli훾itim mogu훶im stanjima. Op훶enito se smatra kako je ovaj model zapravo konzervativno pro큄irenje standardne kvantne mehanike, i u sklopu kvantne mehanike, ne dovodi nas do nekih novih rezultata. Povijesna je ironija, me휃utim, kako je ova teorija kroz povijest smatrana najkontraverznijom od svih postavljenih.

Razina IV. (Kona훾na Tegmarkova 쐅rupna teorija). Druga훾ije matemati훾ke strukture daju druga훾ije temeljne jednad탑be u fizici. Tu svoje mjesto pronalazi i M-teorija. Op훶enito govore훶i, Razina IV je naj큄ira i sveobuhvatna ideja o paralelnim svemirima te stoga ne postoji Razina V.

Otvoreni paralelni svemir

Alexander Vilenkin, Jaume Garriga i drugi nedavno su ustvrdili kako postoji neograni훾en broj podru훾ja prostora koja su jednake veli훾ine kao i na큄 vidljivi svemir. 힋to to konkretno zna훾i? To bi zna훾ilo da ukoliko krenete u nekom smjeru i ne zaustavljate se, stalno biste dolazili na neko novo podru훾je. Ova pretpostavka po훾iva na teoriji da je u nekoj fazi u pro큄losti tvar bila tako raspodijeljena da je bila gotovo posvuda jednolika po prostoru, te se kasnije kondenzirala kako bi stvorila objekte dovoljne gusto훶e one koje bi kasnije uzrokovali Veliki prasak (Big bang). Dakako, to onda zna훾i da bi u nekom ogromnom prostoru imali ne samo jedan Veliki prasak, nego mnogo vi큄e njih koji bi me휃usobno bili dovoljno udaljeni. 훻itav taj splet bi se mogao prikazati kao brojni otkucaji srca ili titranje atoma u kristalima. Dakle, umjesto jednog Velikog praska i universa (jedan svemir), imali bi kolekciju svemira multiverse (paralelni svemir).

Teorija balona

Nastanak na큄eg svemira kao jednog od 쐀alona multiversa je po prvi put kao ideja predlo탑en od strane Andrea Lindea. Zanimljivo je da se ova teorija poprili훾no dobro uklapa u danas 큄iroko prihva훶enu teoriju inflacije (큄irenja). Koncept 쐓vemirskih balona uklju훾uje ideju nastanka svemira (mno큄tva njih) iz tzv. kvantne pjene 쐒oditeljskog svemira. Na vrlo malim skalama, ova pjena je nemirna i podlo탑na je brojnim energentskim fluktuacijama, a ove fluktuacije mogu tada kreirati manje balon훾i훶e ili 훾ak crvoto훾ine (jo큄 jedan u nizu objekata u modernoj kozmologiji koji jo큄 nisu otkriveni, a za 훾ije postojanje ima ve훶i broj hipoteza). Ako su spomenute energetske fluktuacije male, nastat 훶e balon, malo 훶e se pro큄iriti, potom opet stegnuti i nestati. No, ako su fluktuacije ve훶e od neke odre휃ene kriti훾ne vrijednosti, maleni balon훾i훶 훶e se razviti, pro큄iriti i to 훶e potrajati dovoljno dugo da bi se tvar i kasnije, galakti훾ke strukture mogle stvoriti. Bilo bi to jedno ro휃enje svemira.

Veliki prasak, Veliki stisak pa onda opet

Sude훶i prema nekim teorijama, pojava Velikom praska ozna훾ava samo po훾etak perioda 큄irenja, nakon kojeg redovito uslijedi period stezanja. Dale, nakon Velikog praska, dolazi do Velikog stiska (Big bang vs. Big crunch). Prvi je ovu ideju osciliraju훶eg svemira uporabio John Wheeler, te prema njoj, svemir pro탑ivljava 훾itav niz beskona훾nih serija oscilacija svaka zapo훾inje Velikim praskom i potom se sve sa탑me u Velikom stisku. Premda je ovaj model dugo vremena bio napu큄ten i gotovo zaboravljen, danas ponovno za탑ivljava kao cikli훾ki model u tzv. 쐀rane kozmologiji.

Interpretacija brojnih svjetova kvantna fizika

U svijetu interpretacija kvantne fizike, Hugh Everettova interpretacija brojnih svjetova (many-worlds interpretation, MWI) zauzima posebno mjesto. Osim ove, najpoznatija i vjerojatno najprihva훶enija je tzv. Kopenha큄ka interpretacija kvantne fizike. Paralelni svemir koji proizlazi iz MW interpretacije ima dijeljeni vremenski parametar. U ve훶ini formulacija, svi svemiri koji 훾ine Multiverse su strukturno gledano, identi훾ni i premda u njima vladaju jednaki fizikalni zakoni i jednake su vrijednosti fundamentalnih fizikalnih konstanti, oni ipak mogu postojati u razli훾itim stanjima. Tako휃er, informacije izme휃u svemira NE MOGU putovati, te je time stanje ukupnog multiversa povezano sa stanjima svakog pojedina훾nog svemira kroz princip kvantne superpozicije.

M-teorija

Ova teorija pretpostavlja postojanje bitno druga훾ijih svemira koji se sastoje od 11 dimenzija i kao dodatak teoriji superstruna poznata je pod nazivom M-teorija. Prema M-teoriji, na큄 svemir i svi ostali su nastali u sudarima izme휃u membrana u 11 dimenzionalnom prostoru. Za razliku od paralelnih svemira u kvantnom smislu MW interpretacije, ovi svemiri mogu imati me휃usobno potpuno razli훾ite zakone fizike sve mo탑e biti mogu훶e.

Argumenti protiv teorije o paralelnim svemirima

To nije znanost.

Kriti훾ari tvrde da nema empirijskih korelacija i mogu훶nosti provjere kod ovakvih teorija te su, zbog toga, bez 훾vrstog fizi훾kog dokaza i moraju se smatrati nepotvrdljivima, trenutno izvan metodologije znanstvenog istra탑ivanja koje bi ih potvrdilo ili osporilo. Stoga su vi큄e teorijsko-matemati훾ke i metafizi훾ke nego znanstvene u prirodi. Ali Tegmark isti훾e: moderno mjerenje mikrovalnog pozadinskog zra훾enja i raspodjele materije preko velikih skala bi moglo utvrditi ili sru큄iti dva stupa teorije mnogostrukih svemira: neograni훾enost svemira i teoriju kaoti훾ne inflacije.

To je lo큄a znanost.

Neki su tvrdili da je posao znanstvenika da daju temeljna obja큄njenja promatranih fenomena bez toga da daju reference na promatra훾e. Bijeg prema antropi훾kim principima 훾ini 쐋ijeni izlaz iz problematike stvari kao 큄to su fino pode큄avanje parametara u relaciji postojanja 탑ivota. Leonard Susskind tvrdi da je neki oblik vi큄estrukih svemira neizbje탑an, s obzirom na trenutno stanje fizike i da su efekti promatra훾a neizbje탑ni te bi se kao takvi morali uzeti u obzir u drugim znanostima.

Alternativni svemiri naru큄avaju na훾elo Occamove britve

Postulirati beskona훾nost nevi휃enih i nevidljivih svemira samo da bi se objasnio na큄, 훾ini se kao da vi큄ak 쐏rtljage tjeramo do ekstrema. Tegmark odgovara: 쏾ajedni훾ko obilje탑je sve 훾etiri razine vi큄estrukih svemira je da najjednostavnija i raspravno najelegantnija teorija uklju훾uje paralelne svemire sama po sebi. Da bi se poreklo postojanje tih svemira, mora se zakomplicirati teorija dodavanjem eksperimentalno nepodr탑anih procesa i ad hoc postulata: kona훾ni svemir, kolapsi valne funkcije i ontolo큄ka simetrija. Na큄e razmi큄ljanje se stoga svodi na ono koje smatramo najtro큄nijim i najneelegantnijim: puno svjetova ili puno rije훾i. Paradoksalno, scenarij vi큄estrukih svemira je vi큄e restriktivan nego onaj jednog svemira.

Postoji samo jedan mogu훶i svemir

Tu i tamo se raspravlja o tome da je promatrani svemir jedini mogu훶i pa je razgovor o ostalim svemirima ipso facto besmislen. Einstein je dao ovu mogu훶nost kada je razmi큄ljao o tome je li svemir mogao biti druga훾iji ili ne postojati uop훶e. Nada se katkad izri훾e tako da kad se postigne potpuno unificirana fizikalna teorija, ispast 훶e da postoji jedinstveno 쐒je큄enje koje odgovara promatranom svemiru.

Mjerenja finog pode큄avanja su besmislena

Glavna opservacijska potpora hipotezi vi큄estrukih svemira dolazi iz antropi훾kog principa: svemir kojeg promatramo je biolo큄ki pogodan ina훾e ga ne bismo promatrali. 힋to se ti훾e te tautologije, dok osjetljivost biologije do oblika zakona fizike i kozmolo큄kih po훾etnih uvjeta ima neku o훾itu dogmati훾nost, s druge strane, mnogi klju훾ni parametri u fizici nemaju sna탑nu potporu u biologiji. Druga kritika finog pode큄avanja je da, 큄to se nas ti훾e, mogu postojati jo큄 temeljitiji zakoni pod kojima parametri fizike moraju imati svoje vrijednosti. Prema tome, s obzirom na takav zakon, nije nemogu훶e da poznati parametri fizike padaju u raspon dozvoljavanja 탑ivota.

Vi큄estruki svemiri samo prebacuju problem na jednu razinu vi큄e

Zagovaratelji vi큄estrukih svemira 훾esto nemaju jasnu viziju odabira vrijednosti parametara u kona훾nom sastavu. Ako postoji 쐚akon svih zakona ili meta-zakon koji opisuje kako se dodjeljuju vrijednosti parametara od jednog do drugog svemira, onda smo samo osnovni problem kozmologije prebacili na vi큄u razinu, jer moramo objasniti od kuda bi dolazio meta-zakon. Nadalje, skup meta-zakona je beskona훾an pa smo samo preveli problem iz 쐚a큄to ovaj svemir? u 쐚a큄to ovaj meta-zakon?. Malo se koristi nalazi u uvo휃enju beskona훾nog broja svemira kada bi bilo jednostavnije postulirati jedan svemir sa jednim principom. U Tegmarkovoj ekstremnoj teoriji vi큄estrukih svemira, problem je nadmudren jer u tom slu훾aju svi mogu훶i meta-zakoni opisuju realno-postoje훶e vi큄estruke svemire.

Problem la탑nog svemira

Mnogi znanstvenici su spremni uvesti mogu훶nost svjesnih strojeva, i neki zagovaratelji umjetne inteligencije tvrde da nismo daleko od stvaranja svjesnog kompjutora. To bi bio mali korak prema cilju gdje stvorena svjesnost naseljava simulirani svijet. Za takva stvorenja, njihov la탑ni svemir se ne bi mogao razlikovati od stvarnosti. Trebamo li mi uklju훾iti te simulirane svemire u skup koji 훾ine vi큄estruki svemiri? Ima li smisla dozna훾iti isti ontolo큄ki status na큄em, promatranom svemiru i onom virtualnom? Ako nema, onda ima li smisla dozna훾iti isti ontolo큄ki status na큄em, promatranom svemiru i svemiru kojeg nikada ne훶e promatrati svjesno bi훶e?

Za큄to se ovdje zaustaviti? Posljednja primjedba postojanju teorija vi큄estrukih svemira je izazov stvaranja kriterija po kojima definiramo svemir. U mnogim teorijama vi큄estrukih svemira, svemiri se ozna훾avaju po zakonima fizike i po훾etnim uvjetima. Tada bi se moglo progovoriti da su ti aspekti ograni훾eni i 큄ovinisti훾ki; mo탑e postojati kriterij za kategorizaciju koji le탑i potpuno iza ljudskog shva훶anja.

Vi큄estruki svemiri u filozofiji

Antropi훾ki princip

Koncept drugih svemira je predlo탑en da objasni za큄to se na큄 svemir 훾ini tako fino pode큄en za svjesni 탑ivot kakvog nalazimo u njemu. Ako postoji veliki broj (mo탑da beskona훾an) razli훾itih fizi훾kih zakona (ili temeljnih konstanti) u istom broju svemira, neki od njih bi bili podobni za postojanje zvijezda, planeta i 탑ivota. Antropi훾ki princip se tada mo탑e primijeniti da bi zaklju훾ili da bi mi svjesno postojali u takvom svemiru samo ako bi bio fino pode큄en za na큄e svjesno postojanje. Prema tome, dok je vjerojatnost izrazito mala da postoji 탑ivot u ve훶ini svemira, mali broj onih koji podr탑avaju 탑ivot ne zna훾i da je dizajn jedino obja큄njenje na큄eg postojanja. Cijeli niz hipoteza o vi큄estrukim svemirima, sa specifi훾nim naglaskom na 쐏uno-svjetova interpretaciju Hugha Everetta, kritiziraju pobornici inteligentnog dizajna. William Dembski, izruguje gornje obja큄njenje jer nije zasnovano na dokazima. Posljednje objave Crkve upu훶uju na to da katoli훾ka Crkva odbacuje sve hipoteze o vi큄estrukim svemirima:

Zaboravite koronavirus: Izvanzemaljski patogeni organizam s Marsa mogao bi prouzro훾iti kaos na Zemlji

쏶ada, na po훾etku 21. stolje훶a, susre훶emo se sa znanstvenim tvrdnjama kao 큄to je neo-darvinizam i hipoteze vi큄estrukih svemira u kozmologiji koje su izumljene da bi se skrenulo sa preplavljuju훶ih dokaza o svrsi i dizajnu u modernoj znanosti, katoli훾ka Crkva 훶e ponovo braniti ljudski razum propovijedaju훶i stvarnost inteligentnog dizajna. Cristoph Scheonborn, 2005.

Smatra se da je ovaj pogled, 큄to se ti훾e temeljnih teorija fizike, mo탑da rezultat rastu훶eg utjecaja Discovery Instituta u sklopu Crkve.

Ekstremni modalni realizam

Kao dodatak, mogu훶i svjetovi su na훾in da se objasni vjerojatnost i neki filozofi kao 큄to je David Lewis vjeruju da svi mogu훶i svjetovi zaista postoje (stav poznat kao ekstremni modalni realizam).

I za kraj porijeklo naziva

Me휃unarodni termin 쐌ultiverse (paralelni svemir) je originalno koristio Andy Nimmo u prosincu 1960. godine kada je govorio o interpretaciji vi큄e-svjetova u kvantnoj fizici 큄kotskom ogranku Britanskog Interplanetarnog Dru큄tva kojem je bio potpredsjednik. Do tada se pod rije훾i 쐕niverse (svemir) smatralo sve 큄to postoji. 쏹ni zna훾i jedan, a 쐌ulti zna훾i vi큄e pa se to koristi kod imenovanja vi큄estrukih svemira.

Rije훾 je kori큄tena (s obzirom na Nimmovo originalno zna훾enje) u razli훾itim trenucima u znanosti i znanstvenoj fantastici nekoliko godina. U kasnim 1960-tima autor znanstvene fantastike Michael Moorcock je interpretirao rije훾 u noveli. Nakon 훾itanja novele, David Deutsch je koristio rije훾 쐌ultiverse u znanstvenom radu kao ukupnost svih mogu훶ih svemira kroz vrijeme, uklju훾uju훶i i promatrane izokre훶u훶i njeno originalno zna훾enje. Ostali znanstvenici su kasnije prihvatili Deutschovo kori큄tenje. 쏹niverse sada zna훾i svijet koji je zaokru탑en nekim skupom principa, a 쐌ultiverse se odnosi na mnogostruki skup svemira.

STI탐E PANDEMIJA NOVOG VIRUSA!? Ovaj stru훾njak tvrdi da 훶e odgovoran biti brazilski predsjednik Bolsonaro

Komentari odra탑avaju stavove njihovih autora, ali ne nu탑no i stavove portala Dnevno.hr. Molimo 훾itatelje za razumijevanje te suzdr탑avanje od vrije휃anja, psovanja i vulgarnog izra탑avanja. Portal Dnevno.hr zadr탑ava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog obja큄njenja.

Football news:

Barcelona can exchange defender Mbwambo winger to See the manger. They are 18 years old
Manchester United refused to extend ighalo's loan until the end of the season. The player must return to Shanghai
Levchenko about dinner in a restaurant in Amsterdam: you put the Plates on a tray yourself, the distance with the waiter is 1.5 m
Ex-Moscow midfielder Krunich: In Europe, everything looks beautiful, but this is not quite true. There is no soul there, but Russia has one
Kiknadze says that he is a club. But the club is a team, and the rest is transient. Boris Ignatiev about the CEO of Loco
Inter is ready to sell Icardi to PSG for 55-60 million euros. In Paris, he is offered a salary of 10 million a year
Leipzig completely annihilated Mainz