Broj rođenih dječaka je veći od prosjeka pa se na 100 djevojčica rodi 108 dječaka, pokazuju podaci Monstata.
Crna Gora se i dalje nalazi u neslavnom vrhu zemalja sa neravnotežom među polovima.Na rodni disbalans ukazuje i državna Strategija razvoja zdravstva, prema kojoj već postoji deficit od 3.000 žena u reproduktivnoj dobi.
Sve su ovo posljedice polno selektivnih abortusa koji se obavljaju zloupotrebom prenatalnih testova, upozoravaju stručnjaci.
Iako postoji registar prekida trudnoće koji vodi Institut za javno zdravlje, ne postoje podaci da li su prekidi povezani sa polom bebe.
„To je naša priroda i društvo, nek se rodi dijete, ali neka bude muško“
Iza ovih stihova krije se surova realnost. Tako je u Crnoj Gori broj rođenih dječaka veći od prosjeka pa se na 100 djevojčica rodi 108 dječaka, pokazuju podaci Monstata.
Zbog ovakvog disbalansa, Savjet Evrope je još 2012. zatražio istragu u Crnoj Gori o selektivnim abortusima.
Međutim, i 11 godina kasnije se zajedno sa Albanijom, Azerbejdžanom i Jermenijom, ubrajamo u zemlje sa najizrazenijom neravnotežom među polovima .
Da demografske posljedice već postoje pokazuju i podaci iz Strategije razvoja zdravstva.
U Crnoj Gori, u ovom trenutku fali 3.000 žena u reproduktivnoj dobi, a projekcije su da će za manje od dvije decenije ta brojka porasti na 8.000.
Samo ove godine u Kliničkom centru obavljena su 134 abortusa, ali ne postoje podaci da li je prekid trudnoće imao veze sa polom djeteta.
U cijeloj Crnoj Gori preko 600 abortusa, pokazuje godišnji izvještaj Instituta za javno zdravlje, od čega 361 u privatnim zdravstvenim ustanovama, a 243 u državnim bolnicama.
Ni ovaj registar nema podatke da li su prekidi trudnoće povezani sa polom bebe.
Koliko je crnogorski patrijarhat i dalje jak slikovito pokazuje i to da su mnoge naše svadbe zadržale običaje poput unošenja u kuću tzv. nakonjčeta, najmlađeg dječaka iz muževe porodice „ne bi li se rodio sin“.
Mada, sa druge strane, nerijetko čujemo konstataciju kako prave ljubavi nema bez ženskog djeteta, zašto mnogim našim djevojčicama nismo dali šansu ni da ugledaju svijet?
Nije li to potpuno suprotno od onog čojskog, kojim tako lako mašemo, a sve ga manje živimo.
Izvor-vijesti
