Kretaori ekonomskih politika su pred nikad većim su izazovom. Treba da osmisle način da se prevaziđe prijeteća nestašica hrane. Čeka nas izuzetno teška jesen, kaže za Dnevnik ekonomski analitičar Draško Aćimović.
U regionu neće toliko biti praznih rafova, koliko će proizvodi biti skupi.
Ipak, Crna Gora bi, zbog geografkih blagodeti, i ukoliko Vlada na vrijeme reaguje kroz formiranje mobilnog tima, poput zapadnih država, mogla čak i da profitira od krize, uvjeren je Aćimović.
Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš, kazao je da nakon tri mjeseca od ruske invazije, svijet se suočava sa novom realnošću. Rat će uzrokovati neviđeni talas gladi, uz socijalni i ekonomski haos. Ova izjava prvog čovjeka Ujedinjenih nacija, duboko je zabrinula svijet, a kreatore ekonomskih politika bacila u razmišljanje, kako dalje.
Najveća žitnice Evrope, blokirana je. U lukama na izvoz čekaju ogromne količine žita. Kriza se već osjeća širom svijeta, a ne zaobilazi ni jake ekonomije, poput Danske. Ta država bilježi najveću stopu inflacije u posljednjih 40 godina. Siromaštvo i tamo, kuca na vrata.
Pia Andersen, korisnica socijalne pomoci kaže da njeno mjesečno primanje od države je nešto preko 1.000 eura.
“Sama kirija za stan je blizi 900. Treba platiti račune i sve ostalo. Ne znam kako”, kaže ona.
Dok stižu upozorenja, Rusija negira da je upravo ukrajinsko žito, toliko uticajno na tržište hrane, jer su Rusija i Ukrajina, samo jedno od 10 najvećih proizvođača žita u svijetu.
Da li je to zaista tako, i hoće li blokirana pšenica i neposijana ukrajinska polja, biti uzrok praznih rafova na jesen.
Ekonomski analitičar Draško Aćimović, kaže za Dnevnik, da su prognoze mračne, i da se moramo pripremiti za, kako kaže, izuzetno tešku jesen. U našem regionu neće biti toliko nestašice, koliko će biti skupo.
“Najavažnije je napraviti zalihe”, kaže on.
Da stvari ne moraju biti tako crne, makar za Crnu Goru, ukoliko pametno i na vrijeme odreagujemo, uvjeren je on.
Na ruku nam ide geografski položaj, izlaz na more, i to što smo atraktivna turistička destinacija, pa bi od krize, kaže Aćimović, mogli čak i da profitiramo.
“Zbog blokiranih između 22 i 25 miliona tona žitarica u Ukrajini, već danas postoji manjak hrane za 200-250 miliona ljudi u svijetu. Ta brojka će rasti, jer je ove sezone posijano samo polovina ukrajinskih polja, koja su do rata, hranila Evropu”, ističe Aćimović.
Izvor: Portal RTCG
