Montenegro

Burzan: Oslobodioci se tek zagrijavaju

“Polakote, “oslobodioci” se tek zagrijavaju”, poručio je novinar i publicista Danilo Burzan komentarišući brojne napade na medije i pojedince koji iznose svoja viđenja aktuelnih dešavanja, a kojih ovih dana ima napretek.

Podsjetimo, Dnevne novine su upoznale crnogorsku javnost sa stavom sadašnjeg glavnog savjetnika i eksperta lidera koalicije “Za budućnost Crne Gore” Srećka Crnogorca, da zabrana Dnevnih novina treba da bude politički cilj, kao i sa krivičnom prijavom koju je NVO “Ne damo Crnu Goru” podnijela Višem državnom tužilaštvu protiv novinara i publiciste Ranka Đonovića.

Povod za prijavu nevladine organizacije čiji je jedan od osnivača upravo lider koalicije “Za budućnost Crne Gore” prof. dr Zdravko Krivokapić bio je autorski tekst u Dnevnim novinama u kojem je Đonović analizirao rezultate parlamentarnih izbora, iznoseći političke stavove.

U oba slučaja, kvalifikacija je ista. Crnogorac smatra da Dnevne novine treba zabraniti zbog ratnohuškačkog djelovanja i širenja vjerske mržnje, dok NVO “Ne damo Crnu Goru” iz istog razloga podnosi krivičnu prijavu protiv Đonovića.

Upravo iz tog razloga, Burzan ocjenjuje da to što Krivokapić bira za savjetnika čovjeka kojem je politički cilj zabrana jednog medija, može da iznenadi samo neznavene.

“To je tek početak primjene osvojene “slobode”. Taj Crnogorac po prezimenu liči mi na neke Crnogorce po diktatu… Podsjetio me na “osloboditelje” iz 1918. i riječi Sava Fatića na kraju Podgoričke skupštine: Srećna nam sloboda. Od danas mi više nijesmo Crnogorci, no Srbi! Ovi novi donosioci “slobode” samo najavljuju što im je namjera onemogućiti bilo kakvu kritiku svetosavaca, ili otvoreno ukazivanje na velikosrpske i anticrnogorske ujdurme… Ipak, možda je najbolje u svemu što to najavljuju i prije nego što su počeli da u praksi primjenjuju “poklonjenu” nam, danajsku “slobodu”. .. Polakote, polakote. “oslobodioci” se tek zagrijavaju”, poručio je Burzan u izjavi za Dnevne novine, rizikujući da ovom izjavom i on bude sljedeći protiv kojeg će biti podnijeta krivična prijava.

Na krivičnu prijavu protiv Đonovića kao i napade kojima je ovih dana izložen dio medija i novinara stigle su brojne reakcije i pojedinaca i institucija.

Generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture Željko Rutović kaže da se pozivom na krivičnu odgovornost Đonovića za javno izrečen stav u medijima, šalju opasne, prijeteće poruke po slobodu i rad medija, medijski pluralizam i kritički diskurs o društvenim pojavama i fenomenima.

“Kritička intonacija upućena od strane medija, čini sadržaj jednog demokratskog društva, znači spremnost na prihvatanje razlika, pa samim tim poštovanje uloge i misije medija kao kontrolora svake vlasti. Podnošenje krivične prijave protiv gospodina Đonovića, aktuelni napadi na određene medije i njihove programske i uređivačke politike, javni pozivi i prijetnje zatvorom novinarima, u svakom slučaju obeshrabrujući je ambijent koji se najavljuje kritički orijentisanim medijima”, ocjenjuje Rutović.

Naglašava da uvidom u sadržaj analize teksta gospodina Đonovića, analize rezultata parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, nema ni govora o biću krivičnog djela.

“Uostalom, bilo bi zanimljivo od podnosioca krivične prijave, od strane NVO čiji je osnivač i izvršni direktor prof, dr Zdravko Krivokapić, čuti elaboriran i na međunarodnim standardima utemeljen pravni stav koji dokazuje krivično djelo prijavu protiv gospodina Đonovića. Ta prijava, neutemeljena iz ugla slobode izražavanja i međunarodnih standarda slobode medija, kao i sve učestaliji napadi na medije koji baštine nacionalne, državne i kulturne interese Crne Gore, prirodno je da očekuju reakciju NVO zajednice, aktivista za zaštitu ljudskih prava, medijskih udruženja i medijske zajednice, a posebno budnu pažnju i monitoring međunarodne zajednice, u zaštiti dosegnutog normativnog medijskog ambijenta pravne tekovine Evropske unije i daljeg nastavka evropskih vrijednosti slobode izražavanja”, ističe Rutović.

Inače, dodaje, u kontekstu poziva na krivičnu odgovornost za javno izrečene stavove u medijima, shodno Evropskoj konvenciji o zaštiti osnovnih ljudskih prava ograničenja slobode medija postoje kada je to neophodno u interesu zaštite nacionalne bezbjednosti i teritorijalnog integriteta države, radi sprečavanja nereda ili vršenja krivičnih djela, zaštite zdravlja i morala, zaštite ugleda ili prava drugih, sprečavanja objavljivanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudova.

Crnogorski ombudsman Siniša Bjeković, na pitanja Dnevnih novina, odgovara da ideja političkog revanšizma, od bilo koga da dolazi i ka bilo kom mediju da je usmjerena, teško može biti opravdana, a još manje izvodljiva u demokratskim sistemima.

“Jasno je da svako ima pravo da bude nezadovoljan nečijim radom, ali i da bi svoj interes uskladio sa standardima očuvanja slobode medija mora koristiti zakonite i etičke mogućnosti koje daju odredbe važećih propisa i Kodeks novinara Crne Gore. Osim toga, na raspolaganju su građansko-pravna sredstva zaštite, a izuzetno i pod restriktivnim uslovima moguća je krivično-pravna zaštita usmjerena prema počiniocima zakonom ustanovljenih krivičnih djela. Neka od njih su usmjerena na zaštitu temeljnih vrijednosti društva, a neka za zaštitu imaju međunarodno priznate civilizacijske vrijednosti koje se štite kroz krivičnopravni progon”, navodi Bjeković.

Medijski propisi u određenim situacijama ustanovljavaju mogućnost ograničenja ili zabrane daljeg širenja medijskog sadržaja, što je mjera koja se izuzetno koristi radi sprečavanja podrivanja samih temelja države i društva.

“Međutim, ova mjera je rijetko primjenljiva na uslove u kojima obitava crnogorsko društvo i bilo bi teško zamisliti da se ona primijeni u postojećim uslovima. Doduše, generalno uzevši javne debate u Crnoj Gori često prate oštri, ponekad uvredljivi tonovi, ali su to incidentalne pojave koje prate ovdašnji javni diskurs, mada teško da mogu imati takav karakter da ugrožavaju same temelje zajednice, odnosno da bi zbog toga (prema dosadašnjem iskustvu) mogle biti zabranjene. Radije bih rekao da nam nedostaje malo više odgovornosti i profesionalizma nego da nam je medijska scena “zatrovana” sadržajima koji se mogu klasifikovati kao krivični delikti”, ocjenjuje Bjeković.

Bjeković: Sloboda medija je test za nosioce javnih funkcija

“Uloga medija posebno je značajna u uslovima društvenih tranzicija, u svim okolnostima političkih i drugih izazova i sličnim osjetljivim momentima. To ne samo da je svojevrstan test za odgovorne nosioce javnih ovlašćenja, koji treba da osiguraju uslove za pluralizam i slobodu medija, već i za same medije koji treba da održe nepristrasnu i profesionalnu poziciju. Dakle, samo neslaganje sa uređivačkom politikom i nezadovoljstvo nečijim radom ne može biti isključivi uzrok traženja zabrane rada nekog medija već se ova najdrastičnija mjera mora temeljiti na zakonskim normama i međunarodnim standardima, koje bi cijenio nadležni sud”, navodi Bjeković u odgovoru na pitanje Dnevnih novina da prokomentariše pokušaj zabrane nekog medija zbog neslaganja sa uređivačkom politikom.

Zaštitnik podsjeća da su u praksi Evropskog suda za ljudska prava rijetkost predmeti u kojima se interveniše krivičnopravnom mjerom, te da je po pravilu zabrana održiva samo u slučajevima ekstremističkih i anticivilizacijskih pokreta i pojedinaca.

“Pa i tada kada su u pitanju mediji vrlo, vrlo rijetko. Suprotno, od države se traži da se u polju slobode izražavanja uzdržava od korišćenja sredstava krivičnopravne prinude”, navodi Bjeković.

Na pitanje da prokomentariše krivičnu prijavu protiv publiciste i novinara Ranka Đonovića zbog autorskog teksta u Dnevnim novinama, Bjeković naglašava da Zaštitnik nema mandat da djeluje u odnosu na privatna, odnosno građanska lica, nevladine organizacije i privatne medije (izuzev kada se radi o diskriminaciji), budući da ombudsman postoji da bi štitio građane, zapravo ostvarivanje njihovih prava i sloboda primarno od državnih i organa javne vlasti.

“Samim tim, uzdržaćemo se od komentarisanja konkretnog postupka nevladine organizacije u odnosu na autorski tekst publiciste i novinara g. Đonovića, ali posmatrano generalno, podnošenje krivičnih prijava protiv novinara svakako se može smatrati jednim od načina uticaja na slobodu izražavanja ili njeno ograničavanje. U tom slučaju važi sve ono što sam rekao tim povodom, a dodao bih još nešto kao običan i prosječno obaviješten građanin. Predizborni i postizborni ciklus u Crnoj Gori su ambijentalno vrlo različite atmosfere. Zbog toga ih je važno razdvojiti i shvatiti da ostrašćenost i isljučivost može biti pogubna u kreiranju javnog mnjenja, a time i shvatanju medija od strane onih na čije mišljenje mediji i te kako utiču”, kaže Bjeković.

Podsjeća da je bilo mnogo razloga za zabrinutost povodom objava u medijima sa različitih strana, ali isto tako i ishitrenih postupaka kao reakcije drugih medija, pa i nekih državnih organa.

“Što više slobode, to veća ponuda relevantnih informacija, a ograničenjima krivičnopravne prirode može se razmišljati samo kao ultima ratio onda kada ne postoje druga manje restriktivna sredstva”, kaže Bjeković.

Football news:

Ozil on not being included in Arsenal's Premier League bid: Very disappointed. Loyalty is rare today
Ronaldo has a bald haircut: Success is measured by the obstacles you overcome 😉 💪 🏽
UEFA on the European Premier League: She's bound to get bored. The Champions League is the best tournament in the world
Salzburg sold Holand and Minamino - and has already gathered new potential stars. The season started with 35 goals in 8 games
Sulscher twice outplayed Tuchel: first he mirrored the scheme (helped to contain), and then released Pogba in time (helped to add to the attack)
Barcelona - the first team to score for two 17-year-old players in a Champions League match
Atalanta's development has reached a crucial point: the club will soon turn into either Napoli or Roma. Miranchuk - a symbol of change