Montenegro

MMF dlaku mijenja, a ćud nikako

Ne treba žuriti sa aranžmanom sa Međunarodnim monetarnim fondom ili, kako kažu Rimljani, Festina lente – žuri polako. A apriori reći da će aranžman sa MMF-om biti sklopljen pri tome ne raspolagati podacima je domen „prostog odgovora“, kazao je za Pobjedu ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu za menadžment Vasilije Kostić.

On je komentarišući nedavnu najavu mandatara Zdravka Krivokapića da je moguć, odnosno jedna od opcija, aranžman sa MMF-om ocijenio da tome treba da prethodi detaljna analiza pri čemu se mora vrednovati uticaj na budućnost, a ne samo na potrebu trenutka.

“Na pitanja od suštinske važnosti kao što je ovo, naročito u situaciji u kojoj se nalazi naša ekonomija, odnosno javne finansije, odgovori za i protiv, prije svega, treba da proizađu iz sagledavanja svih eventualno mogućih uticaja na društveno-ekonomski sistem, njegov rast i razvoj, na održivost ekonomske i fiskalne politike na kratak i srednji rok, kao i na očuvanje već zabrinjavajuće niskog standarda građana i još mnogo čega drugog. Uzgred, kratkoročnost ne bi smjela biti ključna opcija mada se potreba za njom uvijek manifestuje kao „conditio sine qua non“ – uslov bez koga se ne može”, ističe Kostić.

Socijalna komponenta, upozorava ovaj analitičar, mora biti predmet posebne pažnje.

“Socijalna komponenta često je marginalizovana politikama prilagođavanja koje kreira MMF, a ona je od nemjerljivog značaja za građenje socijalne kohezije društva koja je uslov prosperiteta”, kazao je Kostić.

Kako je dodao, fenomen odsustva socijalne kohezije i njegove teške posljedice u prilici smo da vidimo kroz aktuelna dešavanja u Crnoj Gori.

“Iz toga bi trebalo biti jasno da odgovor na pitanje u vezi sa mogućim uspostavljanjem aranžmana Crne Gore sa MMF-om morao bi biti dat u šumpeterovskom smislu kao „koristan“ jer je on u vezi sa odgovorima na pitanja o (re)viziji razvoja, definisanju strategije reforme, oporavku ekonomije i njenog rasta, investicijama, stabilizaciji i održivosti javnih finansija, kao i sa odgovorima na pitanje o socijalnoj cijeni ekonomsko-finansijskog oporavka, „nosiocima glavnog tereta“ – najviše pogođenim socijalnim slojevima… I u krajnjem, riječ je i o odgovoru na pitanje o socijalnoj pravednosti ma šta ona značila”, smatra Kostić.

Odgovor na pitanje o potencijalnom aranžmanu sa MMF-om stoga je, kako on ističe, daleko od rezolutnog „da“ ili „ne“ – čak i onda kada bi svi pokazatelji bili poznati, kada bi opšta ekonomska i finansijska situacija bila dobro proučena, u zemlji i u inostranstvu, kada su društveno-ekonomske posljedice aranžmana izučene i kada je za njihovo sprovođenje, odnosno podnošenje obezbijeđen društveni konsenzus – saglasje svih uticajnih društvenih činilaca.

“Čak i tada sklapanje aranžmana zahtijeva pristup „ako… onda“ a ne „da“ ili „ne“, kaže ovaj profesor.

Kada se govori o MMF, još je, dodaje on, dominantna negativna percepcija u vezi sa njegovim politikama, odnosno načinima u prevazilaženju finansijskih kriza u zemljama sa kojima su imali aranžmane.

“Pred zemlje su obično stavljani izuzetno restriktivni – rigidni zahtjevi koji su u mnogo slučajeva nanijeli znatnu štetu domicilnoj ekonomiji, a na njenom društvenom biću otvorili ozbiljne rane koje decenijama kasnije nijesu zacijelile. Stabilizacija, odnosno „prilagođavanje“ je plaćana previsokom ekonomskom i socijalnom cijenom, koju su često plaćale najranjivije socijalne grupe, pri čemu primijenjeni model funkcionisanja nije nudio održivost pa su se zemlje brzo vraćale na staro stanje – ovaj put sa gorim pozicijama”, podsjeća Kostić.

Istina, današnji MMF je unekoliko drugačija institucija (i svijet se znatno promijenio).

“Uslovi su ublaženi, manje su rigidni, ali nijesu ni blagi – daleko od toga. Vulpes pilum mutant non mors – Vuk dlaku mijenja… Često se i dalje insistira na izvjesnim „prilagođavanjima“ čiji su ciljevi u odnosu na ekonomski razvoj najblaže rečeno vrlo upitni i opet se realizuju preko socijalno ranjivih kategorija”, navodi Kostić.

Uz to, dodaje, zbog spomenute negativne percepcije, na zemlje koje imaju aranžman ili su u „predvorju“ aranžmana sa MMF-om se gleda kao na one s velikim finansijskim i drugim problemima jer nijesu imale drugi izbor do prihvatanja tako teških uslova.

“Jasno je da je takvo gledište vrlo nepovoljno za te zemlje i da ono nosi mnoge potencijalno loše posljedice. Na finansijskim tržištima tako uvijek više koštaju sredstva, ali, treba reći da dijelom važi i obrnuto pa se u očima investitora na zemlje korisnike aranžmana u pogledu njenih izgleda za budućnost prenosi dio autoriteta Fonda kao institucije”, pojašnjava ovaj analitičar.

Konačno, dodaje on, odgovor na pitanje da li će se sklopiti aranžman sa MMF-om treba da da iscrpna uporedna analiza, svih relevantnih faktora.

“Kratkoročnost političkog interesa kao i pritisak trenutne situacije nikako ne bi smjeli biti odlučujući činioci pri donošenju odluke. To bi, siguran sam, bila greška sa dugoročno potencijalno ozbiljnim posljedicama. Ne treba zaboraviti ono što mudro kaže narod: „Ko se naprečac odlučuje, kaje se natenane“. Ne treba apriori odbaciti niti jednu mogućnost – mi taj luksuz nemamo”, kazao je Kostić.

Nakon upoređivanja i ocjene alternativa i njihovog saglasja sa našim ciljevima razvoja Kostić smatra da treba odlučiti o sklapanju aranžmana ili ne.

“Ne treba odlučivati o činjenicama već i činjenicama dozvoliti da odluče. Mudro postupanje je često važnije od znanja i redosljeda akcija, odnosno postupaka, znači razliku između uspjeha i neuspjeha. To se u nauci zove „zavisnost od putanje“ ističe Kostić.

„Tek kad se usudite da odete predaleko otkrićete dokle možete stići“, kaže Kostić citirajući Tomasa Eliota, ali, kako pojašnjava, to ne znači obavezno činjenje.

“To takođe može značiti i odlaganje (fabijevski manir). Često vam više hrabrosti treba za čin svjesnog nečinjenja ili pasivnog postignuća (Lao Ce)”, kaže ovaj analitičar.

Kostić kaže da na većinu pitanja vezanih za ekonomsku, odnosno fiskalnu politiku i strategiju ne mogu se dati „prosti odgovori“ a da se pri tome ne izloži ozbiljnoj mogućnosti greške, jer je riječ o kompleksnom sistemu kod kojeg postoje interakcije među djelovima te ozbiljne međuzavisnosti i međuuslovljenosti interno i eksterno sa drugim sistemima.

“Rezultanta kompleksnosti sistema je neodređenost, odnosno neizvjesnost ishoda – što će reći da se namjeravani od ostvarenih rezultata često umnogome razlikuju. Kauzalne, uzročno-posljedične veze kod kompleksnih sistema su gotovo nevidljive pa je teško označiti smjer uticaja od uzroka ka posljedici. Zato se po pravilu brkaju asocijativne sa kauzalnim vezama što nanosi ozbiljne štete fiskalnim ciljevima, privrednom sistemu i društveno-ekonomskom razvoju zemlje “, pojašnjava ovaj analitičar.

Football news:

Solskjaer on 3-2 with Liverpool: Manchester United won on their own terms. It's a good feeling
Hames scored 10 (3+7) points in Everton's home matches. Away - 0
Suarez scored his 12th goal of the La Liga season. Messi has 11
Miller on the Manchester United defeat: Devastated. There is no second chance in knockout football
Game of Thrones actor on Liverpool: Manchester United would have been destroyed a year ago. Huge progress
Ricard Puig: It's a pretty tough season, I'm not used to playing so little. Scoring with a header is something unreal
Khabib: I am preparing for my debut in big football. I am a free agent