Montenegro

Šta buduća crnogorska vlada znači za Zapadni Balkan

Prošlog mjeseca, parlamentarni izbori u Crnoj Gori dali su bez presedana – i za mnoge neočekivan ishod koji bi se mogao pokazati izuzetno značajnim za politički pejzaž zapadnog Balkana. Po prvi put nakon 30 godina Demokratska partija socijalista DPS neće ući u vladu. Međutim, ove promjene mogle bi biti destabilizirajuće po Crnu Goru i region, piše u tekstu obljavljenom na sajtu Evropskog savjeta za spoljne odnose.

Partija predvođena predsjednikom države, Milom Đukanovićem, dominirala je političkom scenom od prvih višestranačkih izbora u Crnoj Gori 1990. godine. Umjesto toga, tri široke koalicije, s različitim političkim platformama, sakupile su 41 mjesto u parlamentu, što je najniži minimum potreban za formiranje vladajuće većine. Oni su već potpisali sporazum o principima nove koalicije, koju će činiti najmanje 20 stranaka. Ali, pažljiviji pogled na stranke i njihove lidere daje složeniju sliku, koja bi mogla da destabilizuje Crnu Goru i region, navodi se u tekstu.

Kako će tri bloka s sukobljenim ideologijama oformiti vlast?

Od ova tri bloka, najveći (Za Budućnost Crne Gore) je široka koalicija nacionalističkih, klerikalnih, konzervativnih populističkih partija sa teškom prosrpskom, proruskom, anti-NATO i euroskeptičnom platformom.

Većina njihovih lidera zalagala se za održavanje državne zajednice sa Srbijom tokom referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Najveći broj uglavnom dolazi iz Demokratskog fronta DF, koalicije čija su dvojica čelnika, Milan Knežević i Andrija Mandić, dobili po pet godina zatvora u slučaju državnog udara, koji je podržala Rusija uoči parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine.

Srpska pravoslavna crkva i provladini mediji u Srbiji otvoreno su podržali predizbornu kampanju DF-a. Ovo je praćeno značajnim sajber napadima i upadima internet botova i trolova iz Srbije na raznim društvenim mrežama.

Drugu po veličini blok predvode Demokrate Crne Gore i njen predsjednik Aleksa Bečić. Iako mnogi ovaj blok prikazuju kao građansku opoziciju, vođa je bivši omladinski lider Socijalističke narodne partije Crne Gore SNP, stranke koja je bila glavni glas za uniju sa Srbijom i odani saveznik Slobodana Miloševića dok nije srušen s vlasti 2000. godine.

Iako je Demokratska Crna Gora pokušala da se preimenuje u građansku i proevropsku partiju, u posljednje četiri godine izabrani članovi parlamenta odbili su da zauzmu svoja mjesta –  uprkos apelima EU da to učine, navodi se u tekstu.

To im je kasnije omogućilo da izbjegnu zauzimanje stava o pristupanju Crne Gore NATO-u 2017. godine. Omogućilo im je i da otvoreno stanu uz Srpsku pravoslavnu crkvu tokom antivladinih protesta.

Druga stranka u ovoj koaliciji “Mir je naša nacija” čini Demos, konzervativna partija koju predvodi Miodrag Lekić. Za vrijeme Miloševića bio jugoslavenski ambasador u Italiji, a svojevremeno čelnik DF-a i kandidat te stranke za predsjedničke izbore 2012. I dalje je jedan od najglasnijih kritičara odluke odlazeće vlade o usklađivanju sa sankcijama EU protiv Rusije.

Treća koalicija, i pravi oslonac buduće vladajuće većine u parlamentu, je Ujedinjena reformska akcija URA. Ovo je građanska, zelena i proevropska stranka. Ima samo četiri poslanika, koji su izabrani na 5,2 odsto glasova. Očekivanja optimističnih stručnjaka su da će ova stranka kontrolisati dvije veće, što je prijedlog u koji mnogi – opravdano – sumnjaju.

Formalno, lideri tri bloka dogovorili su se o minimalnom nizu principa kao temelju njihove vladajuće koalicije. Oni su se i obavezali da neće povući priznanje Kosova od strane Crne Gore ili napustiti NATO. Takođe su se složili da formiraju eksperstku vladu koja će nastaviti proces pristupanja Europskoj uniji.

Ipak, uopšte nije jasno kako će heterogeno udruživanje širokih koalicija s sukobljenim ideologijama zaista podržati ove ključne politike, koje su na mnogo načina u suprotnosti s platformama dva najveća bloka.

Obećali da neće povući Kosovo i da će ostati u NATO-u, ali rizik postoji

Kako se ističe u tekstu, ključno pitanje nije hoće li se koalicija držati svog obećanja da će ostati u NATO-u i da neće povući priznanje Kosova – vjerovatno neće požuriti s tim. Umjesto toga, mogu se koristiti svakodnevnom politikom za donošenje asertivnije prosrpske, proruske, anti-NATO i antizapadne politike.

Treba pripaziti, navodi se u tekstu, na nekoliko mogućih rizika…

Prvo, biće presudno kontrolisati bezbjednosni sektor. Ako DF uspostavi kontrolu nad bezbjednosnim sektorom, nova vlada mogla bi produbljivati veze sa srpskom i ruskom službom bezbjednosti. Prema takvom scenariju, vlada bi mogla direktrno potkopavati obaveze članstva u NATO-u unutar organizacije.

Drugo, s obzirom na izraženu ideološku orijentaciju najvećih stranaka prema Srbiji i Rusiji, nejasno je da li će se nova vlada zaista držati međunarodnih obaveza Crne Gore. Za vrijeme prethodne vlade, Crne Gora je 100 odsto bila okrenuta EU.

Poređenja radi, usklađivanje Srbije sa stavovima EU progresivno je opalo na 48 odsto. Uzimajući u obzir dosadašnje rezultate DF-a i savezničkih stranaka, malo je vjerovatno da će one održati nedavni crnogorski kurs.

To bi moglo uticati na pitanja sankcija protiv Rusije zbog Krima ili poštovanja politika EU o Ukrajini, Kosovu i drugim regionalnim pitanjima. Obećanje bloka da neće opozvati priznanje Kosova moglo bi biti efikasno podrivano ako nova vlada prekine postojeću praksu podrške kosovskom zahtjevu za pridruživanje raznim regionalnim i međunarodnim organizacijama.

SPC djeluje u legalnoj sivoj zoni koja će ostati netaknuta pod zaštitom nove vlade

Treće, nova vlada se obavezala da će opozvati Zakon o slobodi vjeroispovesti, koji, između ostalog, zahtijeva da se Srpska pravoslavna crkva zvanično registruje. Srpska pravoslavna crkva jedina je vjerska institucija koja nije registrovana na ovaj način u Crnoj Gori. Djeluje u pravnom vakuumu, slijedeći i političku agendu i svoje ekonomske interese: crkva polaže pravo na vlasništvo nad ogromnim dijelovima zemlje i nekretnina i upravlja hotelima, restoranima, turističkim agencijama, ali nema formalni status.

Ova legalna siva zona će najvjerovatnije ostati netaknuta pod zaštitom nove vlade. Dalje, prema Strategiji Vlade Srbije iz 2011. godine, Srpska pravoslavna crkva ima centralnu ulogu u očuvanju i jačanju veza između Srbije i Srba koji žive negdje drugdje na zapadnom Balkanu. U Bosni i na Kosovu to se pretvorilo u političko uplitanje vlade u Beogradu, što je potkopalo političku i društvenu koheziju u obje zemlje. Slični trendovi mogli bi se pojaviti u Crnoj Gori ako nova vlada, radeći u prećutnom dogovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom, stvori ulaznu tačku za Beograd da izvrši kontrolu nad unutrašnjim poslovima Crne Gore.

Pravi test ovog uplitanja biće popis stanovništva u Crnoj Gori naredne godine, jer su srpske vlasti već najavile svoj interes za jačanje demografskog odnosa Srba u Crnoj Gori. Pored toga, nova vlada može pokušati revidirati i Zakon o državljanstvu. Ako se revidira u skladu sa preferencijama DF-a, novi zakon će omogućiti značajnom broju državljana Srbije da dobiju dvojno državljanstvo. To bi moglo značajno promijeniti nacionalnu i potencijalno izbornu dinamiku zemlje.

“Male su šanse da će URA i njen mali blok neiskusnih političara djelovati kao djelotvorna “provjera” dva druga bloka. Nejasno je hoće li uopšte imati dovoljan uvid i kontrolu nad poslovima svojih koalicionih partnera. Mogući scenario je da na kraju napuste koaliciju, što bi moglo oslabiti stranku i njene saveznike uoči novih izbora koji će neizbježno uslijediti. Ako Crnogorci ponovo izađu na birališta, vjerovatno će nagraditi veće blokove koji iskorišćavaju novoosnovane poluge moći, kontinuiranu podršku Beograda i mobilizirajuću moć Srpske pravoslavne crkve – i tako stvoriti još veću neizvjesnost oko zapadnog puta Crne Gore”, zaključuje se u tekstu.

Prevod

Jovana Lasica

Football news:

Two warring club are tired of the greyness, came together and changed the Danish football. This is the path of Midtjylland - now he is in the Champions League
Hakimi had contracted the coronavirus. Inter will play Borussia Gladbach today
Manchester United's debt increased by 133% in the 2019/20 season, while revenues fell by 19%. Loss - 23.2 million pounds
Liverpool, Manchester United, Real Madrid are preparing the European Premier League project. It seems that everything is serious now: they are supported by FIFA
Lampard on Cech in the Premier League bid: it will be good for Our goalkeepers to train with one of the best goalkeepers. He is relatively young
Coach Salzburg had a problem with being an American. And I came up with a game style while watching the Princeton rowers
Ozil on not being included in Arsenal's Premier League bid: Very disappointed. Loyalty is rare today